Du verwendest einen veralteten Browser. Es ist möglich, dass diese oder andere Websites nicht korrekt angezeigt werden. Du solltest ein Upgrade durchführen oder einen alternativen Browser verwenden.
Na izgradnji mosta preko rijeke Save, kod Svilaja, moguće je da će ponovo doći do prekompozicije ugovornih odnosa zbog finansijskih poteškoća hrvatske građevinske kompanije Viadukt, potvrdio je za Klix.ba sekretar Ministarstva komunikacija i prometa BiH Igor Pejić.
"Ministarstvo komunikacija i prometa pokrenulo je mjere da to preduprijedimo, jer je most jedan od ključnih projekata na Koridoru 5C. Umjesto Viadukta nositelj konzorcija će biti Hering iz Širokog Brijega", kazao nam je Pejić.
Trenutni odnos u Konzorciju Viadukt - Hering je 60:40, u korist Viadukta. Ukoliko se kriza Viadukta eventualno odrazi na radove na mostu Svilaj, moguće je da dođe do prekompozicije odnosa u konzorciju, sve u skladu s odredbama FIDIC i potpisanog ugovora.
Dodao je da bi sastanak predstavnika Ministarstva komunikacija i prometa BiH i Autocesta Hrvatske uskoro trebao da se održi, na kojem će biti dogovoreni zvanični detalji.
Problematična mostogradnja
Hrvatske autoceste i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH su 2012. godine potpisale ugovor s austrijskim Strabagom o izgradnji mosta, a cijena je bila 21 milion eura. Zbog niza proceduralnih grešaka, u junu iste godine Strabag se povukao iz projekta i tražio nadoknadu štete u iznosi većem od 1.700.000 eura.
"Taj ugovor raskinula je građevinska kompanija Strabag zbog toga što nisu uvedeni u posao. Na osnovu toga su tražili odštetu od Bosne i Hercegovine i od Hrvatske. Hrvatske autoceste od nas traže 535 hiljada eura za regresiranje duga kojeg su platili kompaniji Strabag, sa pripadajućim kamatama. Strabag traži puno više. Trenutno je postupak u tužilaštvu. U fazi je postizanja nekog dogovora, vidjet ćemo šta će sa tim biti", rekao je Pejić.
Dodao je da kako je ta odšteta iznosila oko 2,5 miliona eura te da se Hrvatska sporazumno nagodila i nije išla u spor, nego je platila 535 hiljada eura, koje sad regresira od BiH.
"Bosna i Hercegovina za vrijeme ministra Damira Hadžića nije htjela prihvatiti nikakvu odgovornost", poručio je Pejić, dodavši da je predmet u Tužilaštvu BiH, tačnije da ga vodi tužitelj Miroslav Janjić.
Novi ugovor, stara priča
Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska su se za izgradnju mosta preko rijeke Save kod Svilaja, nakon treće tenderske procedure u posljednje tri godine, odlučile za novog izvođača radova.
Konzorcij Viadukt iz Hrvatske i Hering iz Širokog Brijega su 15. jula 2016. godine potpisale ugovor o gradnji mosta, a radovi su otvoreni 15. septembra 2016. godine.
"U međuvremenu smo mi raspisali novi tender, jer je ugovor raskinut. U novom tenderu je pobijedila druga firma koja sad radi most i to je to. Na rijeci Savi kod Svilaja most se gradi u punom kapacitetu. Izvođači su, sa bosanskohercegovačke strane Hering, sa hrvatske strane Viadukt. Investitor sa hrvatske strane su Hrvatske autoceste, sa bosanskohercegovčke strane Ministarstvo prometa i komunikacija", objasnio je ukratko Pejić, dodavši da su radovi kasnili oko Nove godine zbog ekstremno niskih temperatura i snijega.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Četiri firme u utrci za konsultanta u Projektu modernizacije cesta u FBiH
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]Četiri kompanije dostavile su ponude za pružanje konsultantskih usluga za Projekt modernizacije cesta u Federaciji BiH, saopćilo je preduzeće Ceste FBiH.
Ponude su dostavili: Krebs und Kiefer (Njemačka), PPG d.d.d Sarajevo (BiH), Roughton International (V. Britanija) i IPSA Institut d.o.o. Sarajevo (BiH).
Komisija za evaluaciju će pristupiti pregledu ponuda te će kompanije koje budu zadovoljavale minimalne tehničke kriterije pozvati na otvaranje finansijskih ponuda i dalje na pregovore o ugovoru.
Evaluacija ponuda će se zasnivati na QCBS odabiru konsultanata.
Projekat modernizacije će biti finansiran iz kreditnih sredstava Svjetske banke (WB), Evropske investicijske banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Uskoro ugovori o izgradnji autoputeva Banjaluka - Kupres i Rača - Bijeljina
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da u narednih mjesec-dva treba da bude završen ugovor o izgradnji auto-puta od Banjaluke prema Kupresu i od Rače prema Bijeljini i Brčkom.
"To su sve naši planovi. Da izgradimo auto-put do granice sa Srbijom. To je naš kapitalni infrastrukturni objekat, na tome radimo", rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Dodik je naveo da će u šestom ili početkom sedmog mjeseca biti puštena trasa auto-puta od Laktaša do Drugovića kako bi se obezbijedilo da u ovoj godini bude završena trasa do Prnjavora.
On je istakao da nije moguće da u Republici Srpskoj ništa ne valja i ukazao na projekte koji se realizuju, te naveo da će za godinu dana biti završen klinički centar u koji je uloženo 200 miliona KM.
Predsjednik Srpske je istakao da se stalno govori "kako nešto nemamo", te istakao da ima mnogo poslova koji čekaju ljude i pri tome je ukazao na dvije firme u kojima nedostaje 50 šofera.
"Prestanite jednom da budemo apatični. Možete da me kritikujete koliko hoćete. Odvešću vas u firmu gdje stoji 20 kamion, nema šofera, a ovde niko neće da vozi kamione. Svi hoće da budu direktori. Idite u Miliće i pitajte koliko im fali šofera ili u `Integral inženjering` i pitajte koliko im fali radnika i što kod njih sada radi 300 ljudi sa strane. Zato što ljudi biraju posao", rekao je Dodik.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Lokacija graničnog prelaza, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, nalazi se u koridoru puta E661, u naselju Čatrnja, opština Gradiška. Na predmetnoj lokaciji nisu izgrađene vodoopskrbna i kanalizaciona mreža, kao ni srednjenaponski vodovi i trafo stanice.
Na području na kojem je planirana izgradnja graničnog prelaza, nisu izgrađene instalacije gradskog toplifikacionog sistema.
KARAKTER I NAMJENA OBJEKATA NA PREDMETNOJ LOKACIJI
Cjelokupni sistem objekata graničnog prelaza, sastoji se od sklopa nekoliko funkcionalno i konstruktivno rasčlanjenih cjelina, a u čiji sastav, kao osnovni funkcionalni elementi ulaze: objekti namijenjeni za rad carine i granične policije, objekti granične veterinarske inspekcije, sanitarne i fitopatološke kontrole, objekat za detaljan pregled teretnih vozila, autobusa i putničkih automobila i funkcionalno tipizirane kontrolne kabine.
Pored navedenih objekata, glavnim projektom su tretirani objekti pratećih sadržaja, kao što su: objekti javnih sanitarnih blokova, blokovi špediterskih kabina i objekat brze hrane (fast food). Centralna zona graničnog prelaza natkrivena je nadstrešnicom, kako bi se bez obzira na vremenske uslove, namjena predmetnih objekata i planiranih aktivnosti granične službe i policije, dovela do pune funkcionalnosti.