Strahimir I
Top-Poster
12. lipnja 1992. Kotor Varoš – zašto Hrvati malo znaju o ovom velikom srpskom zločinu?

Dana 12. lipnja 1992., Prvi i Drugi krajiški korpus VRS i srpske paravojne formacije zauzimaju gradić Kotor Varoš. Hrvatski i bošnjački civili su uhićeni i smješteni u četiri logora, u zgradu Starog suda, pilane, srednje škole i u selu Maslovare.
Teškom artiljerijom do temelja je srušeno selo Hrvaćani, 12. lipnja, a dva dana poslije, više od 10 civila je ubijeno u samo Kotor Varošu.
Dana 25. lipnja, u predjelu Kukavice, ubijeno je šest civila, a nekoliko civila je ubijeno na mostu preko Vrbanje, čija su tijela bačena u Vrbanju. Toga dana, u Kotor Varošu ubijeno je 30 civila, a dvije masovne grobnice su nastale u Donjem Varošu Vrbanjcima. Srpsko zrakoplovstvo je sustavno bombardiralo Večiće, Viševice i Sokoline. Selo Sokoline je zauzeto početkom listopada, civili su protjerani, a više od 200 muškaraca je završilo u logorima.
To je samo mali dio epiloga srpske agresije i zločina nad Hrvatima u BiH, a osobito nad Hrvatima banjalučkog kraja. Još 1971. godine Hrvati su u Kotor Varošu bili većinsko stanovništvo, ali im je udio počeo opadati uslijed antihrvatske i prosrpske politike vladajućih komunista u BiH.
Kotor Varoš jedno je od mjesta u kojima su velikosrpski zločinci počinili strašna zvjerstva nad bošnjačkim i hrvatskim civilima. Samo u logoru u Grabovici ubijena su 163 nesrpska građanina KV, za čijim tijelima se još uvijek traga.
Velikosrpski zločinci ubili su oko 300 građana ove male općine, a 350 se još uvijek vode kao nestali. U genocidnoj kampanji etničkog čišćenja, oko 5.000 Hrvata i Bošnjaka nestalo je iz Kotor Varoši, od kojih su većina prošli logorske torture, mučenja, silovanja i pljačke.

Dana 12. lipnja 1992., Prvi i Drugi krajiški korpus VRS i srpske paravojne formacije zauzimaju gradić Kotor Varoš. Hrvatski i bošnjački civili su uhićeni i smješteni u četiri logora, u zgradu Starog suda, pilane, srednje škole i u selu Maslovare.
Teškom artiljerijom do temelja je srušeno selo Hrvaćani, 12. lipnja, a dva dana poslije, više od 10 civila je ubijeno u samo Kotor Varošu.
Dana 25. lipnja, u predjelu Kukavice, ubijeno je šest civila, a nekoliko civila je ubijeno na mostu preko Vrbanje, čija su tijela bačena u Vrbanju. Toga dana, u Kotor Varošu ubijeno je 30 civila, a dvije masovne grobnice su nastale u Donjem Varošu Vrbanjcima. Srpsko zrakoplovstvo je sustavno bombardiralo Večiće, Viševice i Sokoline. Selo Sokoline je zauzeto početkom listopada, civili su protjerani, a više od 200 muškaraca je završilo u logorima.
To je samo mali dio epiloga srpske agresije i zločina nad Hrvatima u BiH, a osobito nad Hrvatima banjalučkog kraja. Još 1971. godine Hrvati su u Kotor Varošu bili većinsko stanovništvo, ali im je udio počeo opadati uslijed antihrvatske i prosrpske politike vladajućih komunista u BiH.
Kotor Varoš jedno je od mjesta u kojima su velikosrpski zločinci počinili strašna zvjerstva nad bošnjačkim i hrvatskim civilima. Samo u logoru u Grabovici ubijena su 163 nesrpska građanina KV, za čijim tijelima se još uvijek traga.
Velikosrpski zločinci ubili su oko 300 građana ove male općine, a 350 se još uvijek vode kao nestali. U genocidnoj kampanji etničkog čišćenja, oko 5.000 Hrvata i Bošnjaka nestalo je iz Kotor Varoši, od kojih su većina prošli logorske torture, mučenja, silovanja i pljačke.