Zahtjevu za ukidanje kantona u Federaciji BiH, što je od brojnih nevladinih organizacija, političkih stranaka označeno kao rasadnik velikih troškova, pridružit će se i najjače političke stranke s hrvatskim predznakom, piše današnji Večernji list.
Ukidanje kantona bit će pozdravljeno i politički uz sugestije međunarodne zajednice, “pogurano” od hrvatskih stranaka u BiH, samo ako se nađe primjereno zamjensko rješenje.
Kako su kantoni označeni kao generator problema u nizu od pet nivoa vlasti, koliko ih u BiH postoji, tražit će se stvaranje etničke hrvatske jedinice koja se ne mora zvati “treći entitet”.
U slučaju potpunog gašenja kantona, kako je davno izračunao predsjednik federalne Vlade Nermin Nikšić ostalo bi 500 miliona maraka viška novca koji bi, umjesto na brojnu i inertnu kantonalnu administraciju, usmjerio na ekonomiju i prijeko potrebnu proizvodnju.
S nestankom kantona nestalo bi 10 premijera i stotine savjetnika, vozača, sekretarica, 95 ministara, 295 zastupnika i 58 izaslanika, koliko ih kantonalne nude u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Ako najjače bošnjačke stranke odbiju hrvatski prijedlog da se ukidanje kantona kompenzira davanjem hrvatskog entiteta, ili hrvatske većinske jedinice, i tada će biti ponuđeno zamjensko rješenje koje je opet na tragu budžetskih ušteda na koje se u zadnjih nekoliko mjeseci masovno pozivaju.
Drugo rješenje je okrupnjavanje kantona, čime se po automatizmu krešu administrativni troškovi. Umjesto koncepta da se od 10 napravi pet kantona, hrvatski predlagatelji idu korak dalje i broj kantona reduciraju na svega dva. U jednom kantonu dominirali bi Bošnjaci, a u drugoj Hrvati, piše Večernji.
Umjesto 500 miliona maraka, koliko se prema kalkulaciji federalnog premijera Nermina Nikšića dobiva ukidanjem svih kantona, uštedilo bi se prema prijedlogu oko 300 miliona maraka na godišnjem nivou, što je u vrijeme opće “besparice” i MMF-ovih skupih kredita respektabilna brojka.
U slučaju da se pod najnovijim pritiskom demonstranata ne postigne politički sporazum oko dva ponuđena rješenja, postoji i ono treće, a to je ukidanje Federacije BiH i okrupnjivanje kantona u kojima će svaki narod imati zagarantovana ustavna i politička prava bez mogućnosti bilo kakve segregacije po većinskom nacionalnom ključu.
Tu se prije svega misli na činjenicu da Hrvatima, bošnjački birači ne mogu birati legitimne predstavnike u institucijama vlasti kao što je bio eklatantan slučaj prvo s hrvatskim članom u Predsjedništvu BiH, pa onda s formiranje Vlade Federacije BiH.
Sve opcije u kojima će se politička moć odlučivanja nakon raspada Jugoslavije i rata devedesetih ponovno centralizirati pod egidom građanskog društva, neće biti prihvaćene.
Na takav političko-administrativni ustroj prvo Federacije BiH, a potom države BiH, kritički se osvrnuo prošle sedmice Evropski parlament. Upravo je Evropski parlament jasno poručio kako je novi put za BiH federalizacija zemlje. To su, po njima, mehanizmi na kojemu počivaju temelji EU-a kao zajednice koja poštuje sva ustavna i politička prava najmanjih i najmalobrojnijih naroda.