I
Indianer
Guest
es gab eine frist, das zu grosse haus zu legalisieren.
- - - Aktualisiert - - -
habs gefunden.
ist leider vorbei
[h=3]Do kada mogu legalizirati objekat?[/h]Krajnji rok je 30.06.2013.
-
Herzlich Willkommen im Balkanforum
Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
Bitte hier registrieren
es gab eine frist, das zu grosse haus zu legalisieren.
- - - Aktualisiert - - -
habs gefunden.
ist leider vorbei
[h=3]Do kada mogu legalizirati objekat?[/h]Krajnji rok je 30.06.2013.
I
Indianer
Guest
wie?
es hat ihm keiner was gesagt?
das war doch nicht nur paar Monate aktuell.
ich hatte seinerzeit auch darüber hier geschrieben
G
Gelöschtes Mitglied 8317
Guest
[h=1]"To nije u hrvatskom mentalitetu!"[/h]
Hrvatski doseljenici i starački domovi
Svaka zemlja ili nacija imaju svoj mentalitet i tradiciju. U Njemačkoj je npr. normalno da starije osobe odlaze u staračke domove. No zbog čega hrvatski doseljenici, koji već godinama žive u Njemačkoj, to pak ne žele?
Zašto hrvatski doseljenici ne žele u njemačke staračke domove?
"Želim samo zaraditi nešto novca i zatim se vratiti u domovinu" - najčešće su bile namjere s kojima su mnogi iz bivše Jugoslavije odlazili u inozemstvo. Zaraditi nešto za izgradnju kuće, za novi automobil ili pak za vjenčanje. No prvotne namjere s vremenom su se promijenile, bilo zbog situacije na licu mjesta ili osobnih odluka. Mnogi se, naime, nisu vratili u domovinu nego su ostali raditi i živjeti u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji. Mnogo godina kasnije i sa stečenim višegodišnjim radnim stažom, dočekala se i mirovina.
U Njemačkoj postoji oko 11.000 staračkih domova, a mnogi Nijemci odlučuju se upravo za jedan od njih u kojem žele provesti ostatak svog života. Pri tome je važno naglasiti kako se u ovoj zemlji starački domovi doživljavaju kao nešto sasvim normalno i uobičajno, kao dio mentaliteta. No da li se hrvatski doseljenici, u ovom pogledu, mogu prilagoditi njemačkom mentalitetu ili je tu pak riječ o veoma različitom gledanju na stvari?
“Ne želim opteretiti dijete, ali ipak…“
Iako ne postoje pouzdane statistike o broju hrvatskih doseljenika koji se odluče ostati u Njemačkoj kako bi kada ostare ostatak svog života proveli u staračkim domovima, kao ni o broju povratnika u Hrvatsku, slijede realistični razlozi zašto se mnogi hrvatski doseljenici ipak ne žele prilagoditi njemačkom mentalitetu u pogledu staračkih domova.
Hrvatska doseljenica Renata König
"Iako kao doseljenik živiš u Njemačkoj ništa se mnogo ne promijeni u mentalitetu. Naime, obitelj ide obitelji, dijete se brine o roditelju, ako treba dovest će roditelja k sebi u stan i brinut će se o njemu. Koliko uopće hrvatskih obitelji ima u Njemačkoj u kojima će dijete roditelja poslati u starački dom, to jednostavno nije u našem mentalitetu", riječi su hrvatske doseljenice Renate König. Medicinska sestra sa suprugom Nijemcom živi u Münchenu. Kao medicinska sestra radila je i u bolnicama, ali i u staračkim domovima. Iskustvo koje je stekla u pogledu starijih osoba i domova, priča ona, nažalost nije uvijek bilo pozitivno.
"Postoje osobe koje rade u staračkim domovima samo kako bi zaradile novac, koje ne vole to što rade i nikada neće ni voljeti", kaže Renata. Upravo je to možda i jedan od glavnih razloga zašto mnoge osobe, bilo da je riječ o doseljenicima ili ne, pomno promišljaju svoju odluku o odlasku u starački dom. No isto tako Renata je i svjesna jedne činjenice koja će, kako kaže, jednom i na nju imati utjecaja kada dođe trenutak ’što sada’: "Kada bih znala da ću opteretiti svoje dijete onda bi radije otišla u starački dom, a s druge pak strane, i dalje se teško na taj korak odlučiti."
Jednostavno – Hrvati nemaju tu tradiciju
Da je pri tome stvar o mentalitetu, ali i o cijelom društvu, svjesan je i Marko Bilić, hrvatski socijalni radnik u savjetovalištu pri Caritasu u Stuttgartu. Već dugi niz godina Bilić savjetuje i pomaže doseljenicima iz bivše Jugoslavije. Ističe kako mnogi hrvatski doseljenici pri odlasku u mirovinu češće razmišljaju o povratku u svoju domovinu, a rijetko o ostanku u zemlji u kojoj su stekli mirovinu. Da pri tome pitanje odlaska u starački dom igra jednu od važnih uloga, Bilić je uvjeren, no pitanje je u kojoj zemlji otići u starački dom. "Nije istina da Hrvati ne idu u staračke domove nego da ne idu rado oni koji su ovdje (u Njemačkoj). Zbog čega? Zbog toga što mi nemamo tu tradiciju koju imaju Nijemci", kaže Bilić.
Socijalni radnik ističe kako se ne može točno reći zašto je to tako, jer je ova problematika suviše kompleksna, a razloga je ipak znatno više. A kao jedan od razloga Bilić navodi i razliku između hrvatskih doseljika u Njemačkoj i onih npr. u Australiji ili SAD-u. "U Australiji su doseljenici bili svjesni kako ne mogu svakog petka, svakog tjedna putovati za Hrvatsku. Ovdje (u Njemačkoj) je uvijek iz Stuttgarta ili Münchena išlo po dvadesetak autobusa tjedno za Hrvatsku. Zbog toga se i velik broj Hrvata sa sjevera Njemačke preselio na jug, kako bi češće putovali doma."
Hier nochmal als Audiofile
Audio
Hrvatski doseljenici i starački domovi
Svaka zemlja ili nacija imaju svoj mentalitet i tradiciju. U Njemačkoj je npr. normalno da starije osobe odlaze u staračke domove. No zbog čega hrvatski doseljenici, koji već godinama žive u Njemačkoj, to pak ne žele?
Zašto hrvatski doseljenici ne žele u njemačke staračke domove?
"Želim samo zaraditi nešto novca i zatim se vratiti u domovinu" - najčešće su bile namjere s kojima su mnogi iz bivše Jugoslavije odlazili u inozemstvo. Zaraditi nešto za izgradnju kuće, za novi automobil ili pak za vjenčanje. No prvotne namjere s vremenom su se promijenile, bilo zbog situacije na licu mjesta ili osobnih odluka. Mnogi se, naime, nisu vratili u domovinu nego su ostali raditi i živjeti u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji. Mnogo godina kasnije i sa stečenim višegodišnjim radnim stažom, dočekala se i mirovina.
U Njemačkoj postoji oko 11.000 staračkih domova, a mnogi Nijemci odlučuju se upravo za jedan od njih u kojem žele provesti ostatak svog života. Pri tome je važno naglasiti kako se u ovoj zemlji starački domovi doživljavaju kao nešto sasvim normalno i uobičajno, kao dio mentaliteta. No da li se hrvatski doseljenici, u ovom pogledu, mogu prilagoditi njemačkom mentalitetu ili je tu pak riječ o veoma različitom gledanju na stvari?
“Ne želim opteretiti dijete, ali ipak…“
Iako ne postoje pouzdane statistike o broju hrvatskih doseljenika koji se odluče ostati u Njemačkoj kako bi kada ostare ostatak svog života proveli u staračkim domovima, kao ni o broju povratnika u Hrvatsku, slijede realistični razlozi zašto se mnogi hrvatski doseljenici ipak ne žele prilagoditi njemačkom mentalitetu u pogledu staračkih domova.
Hrvatska doseljenica Renata König
"Iako kao doseljenik živiš u Njemačkoj ništa se mnogo ne promijeni u mentalitetu. Naime, obitelj ide obitelji, dijete se brine o roditelju, ako treba dovest će roditelja k sebi u stan i brinut će se o njemu. Koliko uopće hrvatskih obitelji ima u Njemačkoj u kojima će dijete roditelja poslati u starački dom, to jednostavno nije u našem mentalitetu", riječi su hrvatske doseljenice Renate König. Medicinska sestra sa suprugom Nijemcom živi u Münchenu. Kao medicinska sestra radila je i u bolnicama, ali i u staračkim domovima. Iskustvo koje je stekla u pogledu starijih osoba i domova, priča ona, nažalost nije uvijek bilo pozitivno.
"Postoje osobe koje rade u staračkim domovima samo kako bi zaradile novac, koje ne vole to što rade i nikada neće ni voljeti", kaže Renata. Upravo je to možda i jedan od glavnih razloga zašto mnoge osobe, bilo da je riječ o doseljenicima ili ne, pomno promišljaju svoju odluku o odlasku u starački dom. No isto tako Renata je i svjesna jedne činjenice koja će, kako kaže, jednom i na nju imati utjecaja kada dođe trenutak ’što sada’: "Kada bih znala da ću opteretiti svoje dijete onda bi radije otišla u starački dom, a s druge pak strane, i dalje se teško na taj korak odlučiti."
Jednostavno – Hrvati nemaju tu tradiciju
Da je pri tome stvar o mentalitetu, ali i o cijelom društvu, svjesan je i Marko Bilić, hrvatski socijalni radnik u savjetovalištu pri Caritasu u Stuttgartu. Već dugi niz godina Bilić savjetuje i pomaže doseljenicima iz bivše Jugoslavije. Ističe kako mnogi hrvatski doseljenici pri odlasku u mirovinu češće razmišljaju o povratku u svoju domovinu, a rijetko o ostanku u zemlji u kojoj su stekli mirovinu. Da pri tome pitanje odlaska u starački dom igra jednu od važnih uloga, Bilić je uvjeren, no pitanje je u kojoj zemlji otići u starački dom. "Nije istina da Hrvati ne idu u staračke domove nego da ne idu rado oni koji su ovdje (u Njemačkoj). Zbog čega? Zbog toga što mi nemamo tu tradiciju koju imaju Nijemci", kaže Bilić.
Socijalni radnik ističe kako se ne može točno reći zašto je to tako, jer je ova problematika suviše kompleksna, a razloga je ipak znatno više. A kao jedan od razloga Bilić navodi i razliku između hrvatskih doseljika u Njemačkoj i onih npr. u Australiji ili SAD-u. "U Australiji su doseljenici bili svjesni kako ne mogu svakog petka, svakog tjedna putovati za Hrvatsku. Ovdje (u Njemačkoj) je uvijek iz Stuttgarta ili Münchena išlo po dvadesetak autobusa tjedno za Hrvatsku. Zbog toga se i velik broj Hrvata sa sjevera Njemačke preselio na jug, kako bi češće putovali doma."
Hier nochmal als Audiofile
Audio
I
Indianer
Guest
hahaha cobra
dein Artikel ist über 4 jahre alt.
genau in dieser zeit sind Altersheime in cro wie Pilze aus dem boden geschossen.
- - - Aktualisiert - - -
schau mal in dem link den ich reinstellte, wann welches entstand
jetzt hast mich zum lachen gebracht
dein Artikel ist über 4 jahre alt.
genau in dieser zeit sind Altersheime in cro wie Pilze aus dem boden geschossen.
- - - Aktualisiert - - -
schau mal in dem link den ich reinstellte, wann welches entstand
jetzt hast mich zum lachen gebracht
G
Gelöschtes Mitglied 8317
Guest
Erst lesen. Falls du es nicht verstehst, ich übersetz gerne.
Hast bestimmt auch detailierte Statistiken die deine Aussagen belegen?
G
Gelöschtes Mitglied 8317
Guest
Aber ja Rothaut, innerhalb von 4 Jahren ändert sich die Mentalität natürlich
I
Indianer
Guest
statistiken vom balkanland?
nicht dein ernst?
das muss man sich in Einzelarbeit (suche) "erarbeiten"
- - - Aktualisiert - - -
Aber ja Rothaut, innerhalb von 4 Jahren ändert sich die Mentalität natürlich
dann recherschiere mal, wann die in Kroatien entstanden sind.
dann lachen wir beide darüber
G
Gelöschtes Mitglied 8317
Guest
Sorry Kollege, aber du warst und bist einfach nur ein Klugscheißer der keinen Plan von dem Land hat dem er anscheinend mal angehört hat.
Aktuelle Zahlen sehen so aus:
U državne domove i druge pravne osobe bilo smješteno 17.536 osoba.
Hauptsächlich alte, aber auch Invaliden und jüngere Menschen mit geistigen Problemen.
Sind natürlich besorgniserregende Zahlen wenn man mal die Folgen des Krieges mit betrachtet.
Und jetzt lach mal Winnetou
I
Indianer
Guest
die meisten eigentlich 2012/ 2013
hier was für dich
U Hrvatskoj postoje tri državna, 45 županijskih i 178 privatnih domova za umirovljenike. Prosječna cijena mjesečnog boravka u županijskim domovima je 4.000 kuna. U domovima je ukupno 17.500 osoba. Dok u državnim postoje liste čekanja, u ovom ultraluksuznom toga nema. Pet Hrvata već je rezerviralo najskuplje sobe.
Hrvatska: U luksuznom stara?kom domu imaju i stroj za pomla?ivanje - Dnevnik.hr
es scheint, Mentalität hat sich verändert
hier was für dich
U Hrvatskoj postoje tri državna, 45 županijskih i 178 privatnih domova za umirovljenike. Prosječna cijena mjesečnog boravka u županijskim domovima je 4.000 kuna. U domovima je ukupno 17.500 osoba. Dok u državnim postoje liste čekanja, u ovom ultraluksuznom toga nema. Pet Hrvata već je rezerviralo najskuplje sobe.
Hrvatska: U luksuznom stara?kom domu imaju i stroj za pomla?ivanje - Dnevnik.hr
es scheint, Mentalität hat sich verändert